Vladika Grigorije: Čemu put koji ne vodi do crkve

 U Trebinju je završen drugi godišnji simpozijum „Teologija u javnoj sferi“, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.

simpozijum-zatvaranje

Zatvarajući skup, episkop zahumsko- hercegovački i primorski Grigorije rekao je da je smisao susreta u Trebinju traganje za odgovorom „na sveopštu krizu u kojoj se danas nalaze sve sfere društva i crkvenog života“.
„Iz tih kriza možemo da izađemo samo ukoliko napravimo korak jedni prema drugima i ukoliko jedni drugima hoćemo da pomognemo u našim zajedničkim krizama“, rekao je vladika Grigorije.
Zahvaljući svim učesnicima simpozijuma na dolasku u Trebinje, vladika Grigorije je istakao da činjenica „da se u gradiću na periferiji upravo događa da mu dolaze ljudi koji su u centru zbivanja i koji imaju darove da drugi od njih mogu da uče“, dovoljno ubjedljiv znak „koliko ljudi imaju žeđ jedni za drugima, a koja je uvijek žeđ za Bogom“.
Episkop Grigorije pozvao je sve učesnike skupa i posjetioce simpozijuma na sutrašnju svetu arhijerejsku liturgiju u trebinjskom sabornom hramu, kojom će biti obilježena krsna slava Eparhije Sveti Ignjatije Bogonosac.
„Jer, čemu bi sve ovo što smo /na simpozijumu/ čuli i čemu svaki put ako ne vodi do crkve, to jest u život vječni“, zaključio je vladika zahumsko-hercegovački.
Znanje je jedina šansa za male narode
Problemi srpskog društva i ekonomije su u krivo postavljenim temeljima vrijednosti, neizgrađenoj državi i institucijama, te politikantima koji ih vode umjesto državnika, smatra prof. dr Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, dodajući da po pitanju budućnosti naše ekonomije i izlaska iz svedruštvene krize – nije optimista.
„Mi smo kao narod pred velikim pitanjem. Mislim da ne možemo ići na mehaničku snagu i rast, već moramo potražiti neki drugi put, a ja zaista smatram da je to znanje. Mali narod nema šansu ako ne raspolaže vrhunskim znanjem. Znanje kao bogatstvo – to treba učiti od Jevreja. Nije moć Jevreja u ičem vidljivom, već u ‘nevidljivom’ znanju i tvdoj vjeri“, rekao je Zec, koji je učestvovao na sesiji simpozijuma na temu „Hrišćanstvo i ekonomska pravda u (neo)liberalnom kapitalizmu“ .
Zec smatra da bi se odlazak mladih stručnjaka u razvijeni svijet mogao spriječiti ako bi im društvo dalo šansu, dodajući da naše društvo „ima novac da plati elitu, kada bi znalo mehanizame kako da je odabere“.
„To znači da kao društvo kažemo – sto najboljih ljekara će završiti u kliničom centru, trideset najboljih pravnika u vrhovnom sudu. Ali mi smo danas žrtve omasovljavanja i padanja kvaliteta. Šta će nam tri hiljade studenata medicine, ako nismo u stanju da napravimo neku složeniju operaciju. Mi smo obrazovni sistem tako napravili da proizvodimo – upravnike tuđih samoposluga“, rekao je Zec.
Zec smatra da je naša bazična greška u očekivanju da će nam spas donijeti neko drugi, te dodaje da bez okrenutosti samih sebi i radikalnog redefinisanja sistema vrijednosti – nema ni puta u ozdravljenje.
„Očekujemo da će doći Evropska unija i riješiti naše probleme. A neće ih riješiti. Mislim da se trebamo vratiti na početak, na fundament – a to je da ima smisla učiti i raditi. I prvo to pitanje riješiti. Vi imate sada situaciju u društvu da 90% ljudi nije uvjereno da ima smisla učiti ili bilo šta raditi“, ističe on.
Zec je upozorio da je srpsko društvo uništeno eksperimetisanjem sa raznim sistemima, stalnim „pretumbavanjem društvenih struktura“ i radikalnim mijenjanjam strateških pravaca, zbog čega ni naše institucije nemaju kontinuitet i po navici se izjednačavaju sa politikom i aktuelnim vlastima.
„Nama institucije trebaju. A umjesto njih imamo beskrajno mnogo politikanata, vrlo malo političara, a skoro nijednog državnika. Nekog ko vidi dalje. Tu mislim na cjekoluponi srpski korpus“, rekao je Zec.

sesija
On ističe da i crkva može imati značajnu ulogu u ponovnom konstituisanju vrijednosnih temelja srpskog društva.
„Kaže Biblija: ‘Petre, ti si stijena, a na toj stijeni ću napraviti crkvu svoju’. Kod nas nema tog temelja, sve visi u vazduhu. Crkva to može i mora, jer je taj duhovni kamen važan i za Jevreju koje sam već pomenuo. Upravo zbog te duhovne snage – niko im ne može ništa. Mi smo se i tu rastočili“, zaključuje Zec.
Smrt originalnosti biće i kraj filma
„Kultura je neophodna da bi čovjek opstao, ona stvara civilizaciju, a ne civilizacija kulturu“, zbog čega i „ideja o vlastitoj slici svijeta mora da bude ideja o orginalnosti“, smatra reditelj Emir Kusturica, koji je bio moderator na večerašnjoj, posljednjoj sesiji simpozijuma na temu „Od frejma do ikone: liturgija i film“.
On je pojasio da upravo u vremenu dominacije jeftinih holivudskih narativa i tehnološkog napretka i svjedočimo uništenju originalnosti, kao suštine filma, zbog čega je i sudbina ove umjetnosti u perspektivi pod znakom pitanja.

„Film ima takvu tehnološku brzinu koja urušava njegovu klasičnu formu i on će zbog tržiša, koje ‘ždere’ sve pa i film, tražiti nove oblike prikazivanja. A u tim oblicima prikazivanja težiće se ka komociji, dakle, ka uništenju originalnosti filma. I na kraju, poslije toliko godina, onaj klasični film će biti sužen na nekoliko multipleksa u velikom gradu, dok će sve ostalo biti – telefon, kompjuter, televizija, kao što to uostalom već i biva“, smatra Kusturica.
Đakon Nenad Ilić, reditelj i pisac iz Beograda, kaže da je tema sesije bila pokušaj traženja sadejstva – kako liturgija da pomogne filmu, a film misiji crkve.
„I jedno i drugo bave se istinom i potrebom za drugim čovjekom. Crkva nastoji da očuva ljudski lik i da ga drži u vezi sa najvišim vrijednostima i sa Bogom. Sadejstvo je moguće ostvariti preko ličnosti stvaralaca – preko onih koji žele da traže istinu i da teže vrijednostima, te da ih kroz film posvjedoče i drugima“, smatra Ilić.

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: