Vinari iz Hercegovine: Vlada mora da povuče nacrt zakona ili idemo u ilegalu!

„Kada bi zakon prošao ovakav kakav je u nacrt – bio bi veoma destimulativan, naročito za manje prozvođače i doveo bi to toga, možda je težak izraz – da neki vinari, oni koji i ovako jedva sastavljaju kraj sa krajem, pređu ‘u ilegalu’. Rezultati ovakvog zakona biće – da će se povećati tržište na crno, i da nikad nećemo zavesti red, izgraditi vinogradarsku regiju, ni zaštititi porijeklo“, ističe Dragan Anđelić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine „Vinos“.

vinarija1

Izvor: Radio Trebinje
Tekst: R.S./M.B.
Nacrt zakona o vinu sutra bi trebalo da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine RS, a već je izazvao buru negodovanja među vinarima Hercegovine.
Iako su trebinjski vinari dugo čekali da se oblast proizvodnje vina zakonski kvalitetnije uredi i da novi impuls razvoju vinarstva na jugu Hercegovine, predložena rješenja, tvrde, izazvaće suprotan efekat – mnogi trebinjski, uglavnom porodični, podrumi biće prinuđeni na zatvaranje ili da pređu „u ilegalu“.
Vinari nisu sjedali skrštenih ruku: na vanrednoj sjednici proširenog Upravog odbora Udruženja vinara i vinogradara „Vinos“ digli su glas i prema Banjaluci „odapeli“ zahtjev – da se nacrt povuče, te da se prije usaglašavanja novog u Trebinju provede sveouhvatna javna rasprava, uz prisutvo zainteresovanih i predlagača.
Razlog je, kako navode, u strogim zahtjevima i standardima koje zakon nalaže od proizvođača vina, a na koje nedovoljno razvijeno vinarstvo u Hercegovini još nije spremno. Vinar Ranko Petijević kaže da je predloženi nacrt zakona „deset puta rigorozniji“ od još aktuelne zakonske regulative iz ove oblasti, a strožiji je, tvrdi, i od zakona u Hrvatskoj, koja je u Evropskoj uniji.
Prvo, male vinarije su registrovane na promet do 50 hiljada KM, ne podliježemo ni plaćanju PDV-a. Jedno od zakonskih rješanja koja nas najviše ‘boli’ je da po zakonu svaka vinarija mora imati zaposleno stručno lice – diplomiranog enologa ili poljoprivrednog inženjera, što su na godišnjem nivou za svaku vinaruju troškovi od najmanje 30 hiljada KM za lični dohodak i doprinose. Naravno, vinarije koriste usluge enologa, ali nije stalno zaposlen, jer – zašto bi tokom cijele godini plaćali osobu čije nam usluge trebaju faktički deset dana u toku godine“, kaža Petijević za radiotrebinje.com.
A jedan od zahtjeva sa sjednice Upravnog odbora Udruženja „Vinos“ je da zakon mora biti naročito stimulativan za manje proizvođače.
„Cilj zakona bi trebalo da bude da se vinogradarstvo i vinarstvo razvije u Hercegovini, koja ima sve komparativne prednosti u odnosu na druga područja Republike. Kada bi zakon prošao ovakav kakav je u nacrt – bio bi veoma destimulativan, naročito za manje proizvođače i doveo bi to toga, možda je težak izraz – da neki vinari, oni koji i ovako jedva sastavljaju kraj sa krajem, pređu ‘u ilegalu’. Rezultati ovakvog zakona biće – da će se povećati tržište na crno, i da nikad nećemo zavesti red, izgraditi vinogradarsku regiju, ni zaštititi porijeklo“, ističe Dragan Anđelić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja vinara i vinogradara istočne Hercegovine „Vinos“.

andjelic

Dragan Anđelić

Anđelić pojašnjava da vinari nemaju problem sa predviđenim standardima kontrole vina, koja su u interesu i svakog proizvođača i budućeg razvoja vinastva na ovom području. Vinari samo traže – da se procedure organizuju na finansijski podnošljiviji način za njihove skromne prihode. Rješenje je, smatra on, u formiranju zajedničkih tijela koja bi vinarima pružali tehnološke, kontrolne, agronomske, pravne i druge usluge, umjesto da svaka porodična vinarija zapošljava ovaj stručni kadar.
„Smatram da treba da formiramo jednu agenciju ili kancelariju koja će, osim kontrolne, imati i savjetodavnu ulogu, a zatim kadrovski i opremom ojačati laboratoriju za analize, koja bi se potom licencirala, kako bi njena ispitivanja bila mjerodavna za popise iz ove oblasti. Potrebno je vršiti sve te analize – jer vino ipak ima tretman hrane – ali nam treba i finansijski olakšati obaveze, koliko se god može“, ističe Anđelić.
Vinari negoduju i što su sa predloženim rješenjima upoznati „pet do 12“, te što se na javnoj raspravi koja je prethodila izradi nacrta – nije čuo i njihov glas.
„Prvenstveno, manjkavost je da nije kvalitetno obavljana javna rasprava. Na proširenom sastanku Upravnog odbora našeg udruženja bilo nas je 17 prisutnih, a samo je jedan vinar bio na toj javnoj raspravi. Da li je manjkavost – do ovih 17, ili je i tih 17 vinara trebalo biti na javnoj raspravi? Nema potrebe da sada otvaramo ta pitanja – bitno je da ovaj nacrt nije dao ono što je trebalo da da“, zaključio je Anđelić za radiotrebinje.com.

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: