Slavko Vučurević za SH: Oduvijek sam dobar sa vladikom Grigorijem!

U ekskluzivnom intervjuu za najuticajniji i najposećeniji hercegovački portal u Srbiji Slavko Vučurević bez dlake na jeziku priča o odnosu prema Banjaluci, Beogradu, Dubrovniku, Herceg Novom… Otkriva da je u dobrim odnosima sa vladikom Grigorijem, objašnjava zašto je Nebojši Vukanoviću ponudio zaposlenje u gradskoj administraciji. Slaže se da je turizam doživio svoj procvat u poslednje dve godine, ali da je ipak morao da smjeni Tatjanu Bulajić doskorašnju direktorku Turističke organizacije Trebinja…

SAMSUNG CAMERA PICTURES

U  bazi Hercegovaca: Slavko Vučurević i Žarko J. Ratković u kultnom beogradskom restoranu “Stara Hercegovina”

 

tekst: Trifko Ćorović
Foto: Slobodna Hercegovina

G

radonačelnik Trebinja Slavko Vučurević svoj prvi intervju za Slobodnu Hercegovinu dao je u restoranu “Stara Hercegovina”. U beogradskoj oazi Hercegovaca dočekao nas je domaćin Žarko J. Ratković, predsednik Udruženja Trebinjaca “Jovan Dučić”.

U restoranu u kojem je ljubav prema Hercegovini utkana i u njegovom imenu, Vučurević je pričao o današnjoj Hercegovini i njenim problemima, ukazujući na opasnost da snishodljivi političari unište prepoznatljivi hercegovački duh koji su proslavili velikani poput Luke Vukalovića, kome će se Hercegovina i Trebinje na 140. godišnjicu od Nevesinjske puške odužiti spomenikom u Trebinju i u rodnim Zupcima.

Prvi čovek Trebinja otvoreno govori i o plusevima i minusima svog grada, njegovim turističkim potencijama, odnosu prema Beogradu, Banjaluci, Dubrovniku i Herceg Novom i razlozima protivljenja aktuelnoj vlasti u Srpskoj. Vučurević je bez ustezanja pristao i da objasni zašto je novinara Nebojšu Vukanovića koji ga je godinama žestoko kritikovao pozvao za saradnika u opštini Trebinje i razjasni svoj odnos sa vladikom Grigorijem, o čemu su Trebinjem i Hercegovinom godinama ispredani mitovi. Vučurević u intervjuu za SH tvrdi da tu nema ničeg skrivenog i nejasnog, baš kao i u njegovoj nameri da podrži projekat uređenja hercegovačke Gračanice.

– Sa vladikom Grigorijem sam uvijek u dobrim odnosima. Uređenje Gračanice je veoma važan projekat ne samo za Trebinje već i za cijelu regiju. Raduje me informacija koju sam dobio da je čak 160 renomiranih firmi iz cijelog svijeta preuzelo dokumentaciju. To garantuje da ćemo dobiti najbolja moguća rješenja. Grad Trebinje ima svoje predstavnike u komisiji, a ja ću kao gradonačelnik u punoj mjeri da pomognem ovaj projekat – tvrdi Vučurević, koji ističe da će i ubuduće podržavati sve što doprinosi punjenju budžeta, što je njegov osnovni zadatak.

Da li ste zadovoljni onim što ste uradili u dosadašnjem mandatu?
– Mogu da budem zadovoljan time što je Trebinje u finansijskom smislu potputno stabilizovano. Naslijedili smo deficit budžeta javnih ustanova oko dva miliona maraka, kao i dug FK “Leotar” od oko dva miliona. Uprkos raznim blokadama uspjeli smo da stabilizujemo gradski budžet i redovno izmirujemo sve obaveze. Kao grad, pokazali smo otvorenost prema svima, a tome u prilog govori i podatak da je oko 30-tak ambasadora do sada posjetilo Trebinje. Uz pomoć Evropske investicione banke utrošićemo ukupno devet miliona evra u revitalizaciju gradskog vodovoda, a oko milion i po evra za mrežu otpadnih voda. U toku ove i naredne godine završiće se i navodnjavanje Trebinjskog i Popovog polja. Prema Zubcima radovi idu planiranom dinamikom. Radimo vodovod i prema Mosku, a Dubočani su već pokriveni. Završetkom sistema navodnjavanja stvoriće se prilike za ozbiljno bavljenje poljoprivredom. Time bi bio završen i najveći infrastrukturni projekat još od 80-ih godina prošlog vijeka. Sa druge strane, nikako nisam zadovoljan što nismo riješili problem “Novoteksa” i što razvoj “Industrije alata” nije otišao u drugom pravcu. Međutim, privatizacija je u nadležnosti republičke Vlade, a ona nas je na razne načine blokirala.

Slavko-Vucurevic-3 (1)

Nama u Hercegovini niko nije kriv, nego mi sami. Mi imamo grupicu snishodljivih SNSD-ovih kadrova raspoređenih na mjestima izvršnih direktora HE “Trebišnjica” i TE “Gacko”, koji za svoje fotelje već godinama žrtvuju Hercegovinu

Koliko je socijalnih kategorija na gradskom budžetu?
– Najveći dug imamo prema djeci palih boraca. Kada sam došao na mjesto gradonačelnika, 114
djece palih boraca je bilo bez posla. Do sada smo uspjeli da zaposlimo 25, dok je 27 njih na pripravničkom stažu. Stipendiramo, takođe, i svu djecu poginulih boraca od osnovne škole do fakulteta (oko 140 djece), a stimulišemo i naše studente koji redovno “čiste” godine i imaju prosjek iznad 7,5. Prošle godine dodijeli smo stipendijusvima koji su aplicirali. Mislim da će tako biti i ove godine. U odnosu na broj stanovnika, mi smo opština sa najvećim brojem socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini. Najvažnije je da sve te obaveze možemo redovno da izmirujemo.

Stalno se žalite na vlasti u Banjaluci, a ipak je SNSD na posljednjim izborima dobio veliki broj glasova i u Trebinju i u cijeloj Hercegovini. Da li su Hercegovci imali koristi od toga?
– Istočna Hercegovina je potpuno zapostavljena, odbačena i ekonomski amputirana. Od kada je na vlasti SNSD mi nemamo ni ministra ni pomoćnika, ni zamenika, pa čak ni direktora na nekoj ozbiljnijoj funkciji, što je od velikog značaja za promociju naše regije i prezentovanja problema sa kojima se suočavamo. Na poslednjim izborima, Dodik je obećavao da će Hercegovini dati mjesto ministra, mesto direktora, a opet su narod ucjenjivali radnim mjestima. Zaposlili su 400 ljudi u elektro sektoru i svaki je morao da donese kopije 30 ličnih karata što je bio ulog da se ostvare tako dobri izborni rezultati.

U nekoj sredini pojavi se Dodik, izdvoji 20.000 maraka i oni mu aplaudiraju. Nije vrijedno da se saginjemo zarad crkavica i šarenih laža koje nam prodaje vlast

Ko je kriv za takvo stanje?
Nama u Hercegovini niko nije kriv, nego mi sami. Mi imamo grupicu snishodljivih SNSD-ovih kadrova raspoređenih na mjestima izvršnih direktora HE “Trebišnjica” i TE “Gacko”, koji za svoje fotelje žrtvuju Hercegovinu već godinama. Dodik je očigledno dobro procijenio svoje partijske kadrove i doveo ljude koji zarad položaja slijepo slušaju ono što im se kaže, a predstavljaju se kao da Bog zna šta rade. Bilo bi vrlo zanimljivo otvoriti knjigu kapitalnih ulaganja, u koja je utrošeno 10 miliona KM. Tamo su prepakovani projekti Instituta za vode u kršu, koje su osamdesetih godina vodili Mićo Milićević, Pero Milanović i grupa tadašnjih mladih stručnjaka. Njihovi radovi su samo prepakovani kroz modernije digitalne forme.

Ispada da SNSD u Hercegovini nije uradio baš ništa osim što je manipulisao glasačima i glasovima. Zar, na primjer, tunel Čemerno nije kapitalan projekat? cemerno 2109
– Stalno se maše sa tunelom Čemerno. Niko ne spori da je dobro što je on napravljen. Međutim, odmah nakon tunela, na dionici do Foče put je u katastrofalnom stanju. Ista je situacija i sa putnim pravcem Stolac -Trebinje, gdje je na pojedinim mjestima put skoro neupotrebljiv. Tunel je, po navodima Vlade, koštao 74 miliona KM, mada je realna vrijednost tog tunela daleko manja. Ipak, ako se svake godine iz Hercegovine od “Elektroprivrede” uzme od 50 do 100 miliona KM, a opštinama Gacko, Bileća i Trebinje dodijeli ukupno sedam miliona KM, nameće se pitanje: Gdje odlazi novac iz Hercegovine?
Evropska komisija o samoupravi predviđa da se novac koji se stvara od eksploatacije prirodnih resutra koristi za razvoj lokalnih zajednica. Mi ne tražimo ništa tuđe. Samo tražimo da nam se ne otima ono što nam pripada. Ovako dolazimo u situaciju da nemamo svoju putnu infrastrukturu, a može se desiti scenario po kojem će se pare iz Hercegovine trošiti na autoput Split-Kupres-Jajce-Banjaluka. Očigledno je da se interesi srpskog naroda u Hercegovini ne podudaraju sa interesima predsjednika RS i grupe ljudi oko njega.

zajednica opstina

Delegacija Zajedinica opštine Istočne Hercegovinena prijemu kod narodnog poslanika Miodraga Linte u Skupštini Srbije

 

Kada sam postao gradonačelnik, zaista sam računao na Zajednicu opština istočne Hercegovine kao na jednu hercegovačku instituciju preko koje bi mogli da ostvarimo svoje ciljeve. Ta zajednica, na žalost, više ima fakultativni karakter. To bih nazvao neobaveznim druženjem!

Šta Zajednica opština Istočne Hercegovine čini da vlast u RS natera da se bavi problemima Hercegovine? Kakva je uopšte uloga tog tijela?
– Zajednica opština Istočne Hercegovine ima više fakultativni karakter. To bih nazvao neobaveznim druženjem! Kada sam postao gradonačelnik, zaista sam računao na to kao na jednu hercegovačku instituciju preko koje bi mogli bolje da ostvarimo svoje ciljeve. Nažalost u ostalim opštinama istočne Hercegovine nisam vidio želju da se istinski stane ovome na put. U nekoj sredini pojavi se Dodik, izdvoji 20.000 maraka i oni mu aplaudiraju. Nije vrijedno da se saginjemo zarad crkavica i šarenih laža koje nam prodaje vlast.

Kakva je situacija sa novcem koji je ostao u “Bobar banci”?
– U jednom trenutku bilo je zarobljeno pet miliona maraka i nismo mogli da izvršavamo naše finansijske obaveze. Tu je bio i novac dobijen od Ipa fondova, koji nam je dodijeljen za zajedničke projekte sa Crnom Gorom. Budžet je živa forma, svakodnevno se i puni i prazni i najvažnije je da smo isplivali iz tih problema a da nismo ugrozili isplatu ranije pominjanih socijalnih kategorija.

Na pomolu je i “slučaj Leotar” čiji bi stadion, prema najavama nove uprave, mogao da postane dio stečajne mase “Bobar banke”?Stadion Police
– FK “Leotar” je guran gradskoj upravi u ruke sa dugom od dva miliona maraka, a taj račun su ostavili izvršni direkori HE “Trebišnjice”, koji su ga vodili posljednjih osam godina. Luka Petrović, tadašnji predsednik UO FK “Leotar” 2012. godine založio je stadion na Policama za kredit od 370.000 KM, iako je prema procjeni vještaka vrijedan 3.973.000 maraka. Mi smo tražili da se taj postupak procesuira. Kako je moguće da neko da 11 puta veći zalog?! Postavlja se i pitanje kako je moguće da se založi stadion koji je u vlasništvu Grada Trebinja, a na koji FK “Leotar” ima samo pravo korišćenja. Prvostepena presuda je već donijeta u našu korist, jer je i sud rekao da se pravo korišćenja ne može koristiti kao hipotekarno pravo.

Nameće se pitanje otkud sada to da nekih 20 ljudi koji su u sadašnjem sastavu uprave Leotara traži da se u katastru provede da su oni vlasnici stadiona Police. Ti ljudi iz uprave su eksponenti prljave politike koju vode kadrovi SNSD-a, i to oni koji su Leotar i doveli do dubioze od dva miliona KM

Ta odluka je, međutim, ukinuta, a novo rukovodstvo Leotara je zatražilo da se kastarski stadion Police upiše kao vlasništvo tog fudbalskog kluba. Kako to komentarišete?
– Presudu prvostepenog suda Viši Sud u Banjaluci ukinuo je isključivo zbog proceduralnih razloga smatrajući da treba da se precizno navedu razlozi zbog kojih se odbija “Bobar banka”. Zabrinjava me to što se proces nastavlja i sa novom upravom ili bar jednim njenim dijelom koji pokušava da iskoristi odluku iz 70-ih godina da FK “Leotar” koristi stadion i da protekom vremena postane vlasnik. Nameće se pitanje otkud sada to da nekih 20 ljudi koji su u sadašnjem sastavu uprave traži da se u katastru provede da su oni vlasnici stadiona. Mislim da su mnogi od njih neuki, a ta neukost ne leži u njihovim glavama već u nečijem planu. Oni su postali eksponenti jedne prljave politike koju vode kadrovi SNSD-a, i to oni koji su rukovodili Leotarom i doveli do dubioze od dva miliona KM.
Pošto živimo u zemlji čuda možda se ostvari naum Luke Petrovića, likvidacionog upravnika i dijela novog rukovodstva FK “Leotar”, a to bi značilo da stadion Police postanu dio stečajne mase “Bobar banke”, a da Trebinje ostane bez još četiri miliona KM. Ipak, optimista sam jer je Zakon o sportu na našoj strani.

Naši ljudi su najveća vrijednost Hercegovine
vanja-grbic-i-slavko-vucurevic

Ponos Hercegovine: Vladimir Grbić i Slavko Vučurević na prošlogodišnjem sijelu Hercegovaca u Zrenjaninu

Šta biste poručili Hercegovcima van Hercegovine. Da li postoji šansa da u dogledno vrijeme Hercegovci krenu da se vraćaju na ognjišta svojih predaka?
– Najveća vrijednost Hercegovine su ljudi. Gdje god da se nalaze, neosporno je da žele da pomognu zavičaju i u sebi nose osjećaj pripadnosti Hercegovini. U to sam se uvjerio i družeći se i tokom posjete Gajdobri, kao u kontaktima sa našim ljudima iz udruženja “Jovan Dučić” u Beogradu, predvođenim predsjednikom Žarkom Ratkovićem. Oni svojim aktivnostima promovišu Hercegovinu i u velikoj mjeri doprinose da njihovu okolinu bolje upoznaju sa slikom zavičaja. Na žalost, i kod naših ljudi koji žive u Srbiji osjeća se da je ekonomska kriza uzela maha, pa oni, koliko god to od srca željeli, ne mogu pomoći zavičaju shodno svojim osjećanjima.
Mnogi naši mladi ljudi otišli su u bijeli svijet i muku muče radeći na teškim građevinskim poslovima za nadnice koje su promjenljive, a možda bi se taj novac takvim radom mogao zaraditi i u Hercegovini, gdje bi ostali na kućnom pragu i blizu roditelja. Hercegovcima poručujem da budu časni i pošteni, da drže do svog imena i da dobro pročitaju tekst kada potpisuju razne peticije koje im se podmeću.

Svjedoci smo da je poslednjih mjeseci pooštrena retorika Srbije i Hrvatske. Kako se to odražava na odnose Trebinja i Dubrovnika?
– Nastojali smo da uspostavimo normalizaciju odnosa sa Dubrovnikom, a takvi tonovi su dolazili i od dubrovačkih vlasti. Prošle godine smo prvi put dobili čestitku za slavu Grada od gradonačenika Dubrovnika Andra Vlahušića. Očekivali smo i njegovu zvaničnu posjetu Trebinju, ali u međuvremenu je došlo i do krize vlasti u Dubrovniku, pa su sad tamo raspisani novi lokalni izbori i do te posjete nije došlo. Svakodnevni život potvrđuje da su građani Dubrovnika prisutni u Trebinju, baš kao što su i građani Trebinja prisutni u Dubrovniku. Građani oba grada su prevazišli političke prepreke, a što se mene tiče najbolje bi bilo da sutra sjednemo za sto i pružimo ruke jedni drugima. Hrvati insistiraju na izvinjavanu, ali sam i njihovim medijima rekao ono što ću sada ponoviti i vama. Ne mogu da prihvatim krivicu za nešto za šta nisam kriv, a takođe ni mi u Trebinju ne možemo zaboraviti da je duž granice sa Dubrovnikom poginulo 270 boraca i da eventualno izvinjenje može biti prihvaćeno samo ako je upućeno sa obje strane.

Trebinje je napravilo veliki pomak u turizmu. Šta očekujete u narednom periodu?
– Kulturno-istorijsko nasljeđe, dovoljan broj kvalitetnih turističkih i ugostiteljskih objekata, uz povoljne cijene za veliki broj turista, Trebinju daje šansu da ubuduće ima još veće rezultate. Ove godine planiramo da napravimo promjene u starom jezgru grada Trebinja. Unificiraćemo objekte, tende, reklame…Uložićemo sredstva u sanaciju i uređenje Starog grada, sredićemo ljetno kino i dobiti novu pozornicu koja će obogatiti kulturni život grada.

slavko i tanja

Ovako je bilo prošle godine na Sajmu turizma: Slavko Vučurević i Tatjana Bulajić na štandu Turističke organizacije Trebinja

I pored rekordne turističke sezone, smijenjena je višegodišnja direktorka Turističke organizacije Tatjana Bulajić, koje je u velikoj mjeri zaslužna za ostvarene rezlutate. Koliko će politički kompromisi poput smjene Bulajićeve koštati Trebinje?
– Ne smijemo dozvoliti da nijedna organizacija zavisi od jednog čovjeka, ma ko to bio. Niko ne spori rezultate Tatjane Bulajić, ali po koalicionom sporazumu to mjesto je pripalo socijalistima. Bulajićeva je na poziciji direktora ostala dvije godine duže, ali najvažnije je da je ona i dalje u Turističkoj organizaciji i da može nesmetano da radi i doprinosi daljoj afimaciji turizma. Novi direktor Mandić jeste mašinski inžinjer, ali je ozbiljan čovjek i vjerujem da će dobrom organizacijom TO i u budućnosti imati dobre rezultate.

Firme u Srbiji praktikuju da predstavništva otvaraju u Federaciji. Premijerka Cvijanović tvrdi da je razlog to što firme iz Srbije žele da osvoje tamošnje tržište dok se otvorenost tržišta RS za njih podrazumijeva. Koliko ima istine u ovom obrazloženju?
– To nije baš tako. Naime, u RS je veći porez na dobit. Kod ozbiljnijih kompanija koji vrte veliki kapital ta sredstva nisu beznačajna. Lošom poreskom politikom Vlada RS je ozbiljan privredni potencijal praktično gurnula u naručje Federacije. Trebalo bi se zapitati zašto se firme iz RS danas preregistruju u Federaciji BiH i ko je kriv zbog toga.

Kad smo kod ekonomskih tema, šta se dešava sa kontroverznim Zakonom o vinu?
– Zakon o vinu su pisali ljudi koji žive u krajevima gdje se vino ne pravi, a to su radili tako što su ga prepisivali iz zakona okolnih država.Zakon je skandalozan jer umjesto da afirmišemo i stimulišemo domaćine koji proizvode vino donosimo zakon koji predviđa da svaka vinarija zaposli po jednog enologa. U cijeloj RS možda nema 20 enologa, a mi danas u Trebinju imamo više od 30 vinarija. Mi smo predlagali da se u Trebinju otvori laboratorija institut koji bi kontrolisao kvalitet vina i ispitivao zemljište i davao preporuke čime bi Vlada RS da svoj doprinos razvoju vinarstva u Hercegovini. Poslije naših intervencija ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić je povukao sporni zakon i nadamo se da će naši predlozi biti prihvaćeni.

Nisam čitao Humske zbornike
kresic

Prijatelj ili lukavi latin: Slavko Vučurević i župnik Miljenko Krešić (Foto: Radio Trebinje)

Nedavno ste napravili prijem za župnika Miljenka Krešića. Da li znate da je on jedan od autora “Humskih zbornika” koji su puni kontroverznih istorijskih podataka?

– Najiskrenije prvi put čujem za “Humske zbornike”, tako da ne mogu da sudim za nešto što nisam ni pogledao.
Ali, djelo čiji je Krešić koautor mnogi doživljavaju kao širenje tendenciozne i vrlo opasne propagande kojom katolici pokušavaju da otmu srpsko kulturno nasljeđe!
– Mogu samo da kažem da sam sa Miljenkom Krešićem u Trebinju imao izvanrednu saradnju. Vodili smo brojne razgovore i za mene je on čovjek dijaloga. Ako želimo da sačuvamo identitet, moramo ga njegovati. U suprotnom, mi ćemo sami biti krivi, a ne neko drugi.

Prethodnih mjeseci vodila se velika polemika oko Sutorine. Da li i dalje smatrate da je to dio Crne Gore?
– Sutorina je dio opštine Herceg Novi i tu je za mene tačka.

Nebojša Vukanović nedavno je u intervjuu za Herceg TV rekao da ste ga uprkos međusobnim teškim riječima pozvali i ponudili mu posao u gradskoj administraciji. Poznato je da sa njim imate i sudski spor. Kako je došlo do toga da ga pozovete za saradnika?
– Vukanović je u vrijeme izborne kampanje štampao neke novine u kojima je iznio gomilu laži. Nisam mogao dozvoliti da sutra neko sa tim novinama dođe mom djetetu i kaže:”Ovo je slika tvog oca”. Zato mi je važno da se taj sudski spor završi i da svojoj porodici ostavim čist obraz. O tome Vukanović kao mlad momak koji nema porodicu možda u tom trenutku nije ni razmišljao. Prvostepena presuda je donijeta u moju korist. S druge strane, Vukanovića cijenim kao čovjeka koji je u velikoj mjeri doprinio da se režim raskrinka. Znajući da je izgubio posao i ušao u finansijske probleme, pozvao sam ga da mu pomognem i zaposlim ga u gradskoj administraciji.

U istoj emisiji on je naveo mogućnost da će biti kandidat za gradonačelnika na narednim izborima, i to na listi vašeg koalicionog partnera SDS-a?
Ne uplićem se u politiku SDS-a. Ako Vukanović bude njihov kandidat i pobijedi na izborima u Trebinju, lično ću mu čestitati.

Hercegovina ima veliki intelektualni kapacitet. Postoji li šansa da Trebinje postane univerzitetski centar?
– Mislim da je Trebinje uveliko zakasnilo. Šansa je propuštena onog trenutka kad je odlučeno da se u Foči otvori Medicinski fakultet. Postojao je plan da se u Trebinju otvori odjeljenje Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, koje bi izučavalo mediteransku arhitekturu , kao i odjeljenje Poljoprivrednog fakulteta iz Istočnog Sarajeva, koje bi izučavalo južne kulture, masline, vinogradarstvo…
Vlada RS je to spriječila, a da šteta bude veća ukinuli su nam i poljoprivrednu školu.

luka-vukalovic-vodja-ustanka-u-hercegovini-1852-1862-velika-prednja_0

Mnogi ga nazivaju hercegovačkim Karađorđem: Vojvoda Luka Vukalović

Hercegovini nedostaje mnogo Vukalovića, Dučića, Ćelovića… Srećom, imamo koga da slavimo

U godini u kojoj se slavi 140 godina od hercegovačkog ustanka Trebinje je donijelo odluku da se oduži Luki Vukaloviću?
– Prihvaćena je inicijativa MZ Zupci da Luka Vukalović napokon dobije dostojan spomenik u Trebinju i rodnim Zupcima. Želim da se zahvalim Ristu Dangubiću koji podiže isti takav spomenik u Gajdobri. Na taj način ispravljamo nepravdu prema jednoj velikoj istorijskoj ličnosti. Taj odnos je decenijama bio zapušten. Zato mi je čast što će to biti urađeno u narednih nekoliko mjeseci i što će Trebinje na dostojan način proslaviti 140 godina od Hercegovačkog ustanka. Danas Hercegovini nedostaje mnogo Vukalovića, Dučića, Ćelovića… Srećom, imamo bar koga da slavimo.

 

(Ovaj tekst ne može da se prenosi ili kopira bez pismene saglasnosti redakcije Slobodna Hercegovina)

 

 

 

 

 

 

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: