Slavko Vučurević: Naša snaga su Hercegovci u dijaspori!

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o radu gradske administracije u 2013. godini, nosiocima privrednog razvoja, granama privrede koje imaju najveće potencijale za ulaganje i šta lokalna vlast čini kako bi privukla investitore, problemima sa kojima se Trebinje suočava, budućim planovima…

Izvor: Grad Trebinje
ONASA- Razgovarala: Lejla Kurtović
Foto: Slobodna Hercegovina

 

Slavko-Vucurevic-3

  • ONASA: Kako biste ocijenili rad gradske administracije u Trebinju u 2013. godini i koji su najznačajniji projekti koje ste realizovali ili čija je realizacija počela u proteklom periodu? 

VUČUREVIĆ: Za gradonačelnika Trebinja izabran sam u oktobru 2012. godine i kada sam preuzeo gradsku administraciju zatekao sam ogroman budžetski deficit od oko 1,5 miliona KM i deficit javnih ustanova koje su dugovale oko 500.000 KM, tako da je ukupan deficit bio oko dva miliona KM. S druge strane, zatekao sam tromu i ogromnu administraciju, nekompetentnu i neprofesionalnu, tako da sam u prvim mjesecima mandata morao odabrati tim kako bi dobili administraciju koja služi građanima, što i jeste njena funkcija.

Na kraju 2013. godine mogu se pohvaliti time da smo sanirali deficit, obezbijedili finansiranje svih infrastrukturnih projekata u vrijednosti od oko četiri miliona KM, obezbijedili nesmetan rad i pokrili deficit svih javnih ustanova, isfinansirali kulturu i sport, nakon više od 20 godina vratili Trebinju gradski prevoz, otvorili liniju prema Herceg Novom i usvojili odluku prema kojoj, možda i u BiH, imamo najjača socijalna prava. Osim prema socijalno ugroženim kategorijama, značajno smo povećali i izdvajanja prema udruženjima penzionera. Administrativne službe smo usmjerili prema građanima. Također, prvi put smo imali poticaj za poljoprivrednu proizvodnju, tako da smo 230.000 KM podijelili na osnovu javnog oglasa poljoprivrednicima, kojima smo dali i steone junice uvezene iz Češke.

Što se tiče infrastrukture, započeli smo kapitalan projekat revitalizacije sistema za vodosnabdijevanje Trebinja, vrijedan oko 3,5 miliona eura. Radi se o sredstvima Evropske investicione banke (EIB) koja se plasiraju putem Vlade Republike Srpske (RS) i prva faza je već ugovorena. U prošloj godini dobili smo i donaciju EIB-a za studiju izvodivosti i opravdanosti revitalizacije sistema za kanalizaciju i prečišćavanje otpadnih voda. Uredili smo, također, mnoge ulice, trotoare, sportske terene, finansirali brojne projekte u Domu zdravlja koji ima naslijeđena dugovanja iz prethodnog perioda i veliki broj zaposlenih.

U 2013. godini uspjeli smo otvoriti Trebinje prema Sarajevu, proširiti saradnju sa svim susjednim opštinama, sa Nikšićem i Herceg Novim, a uspostavljena je i dobra saradnja sa mnogim političkim činiocima u Dubrovniku. Moram naglasiti da su odnosi između Trebinja i Dubrovnika više napredovali zahvaljujući građanima, nego politici. Građani, privrednici i turističke agencije sarađuju. Za Trebinje je pozitivno što je povezivanje sa Dubrovnikom, Mostarom, nekoliko opština u Moskvi, zatim sa crnogorskim gradovima Budvom i Herceg Novim, te sa nekoliko opština u Srbiji dovelo do toga da je u avgustu prošle godine veliki broj turista posjetio naš grad. Trebinje je bilo prebukirano i imali smo posjetu kakva još nije zabilježena u analima trebinjskog turizma. Prema podacima Turističke organizacije, posjetilo nas je oko 16.000 turista.

Istovremeno, u prošloj godini napravio sam tim, što ranije nije bila praksa, koji je zadužen za pripremu aplikacija prema IPA fondovima. Već nam je odobren jedan projekat od 80.000 eura za koji smo aplicirali sa Turističkom organizacijom Crne Gore, a radi se o turističkom predstavljanju Trebinja i obilježavanju značajnih turističkih destinacija. Imali smo i ozbiljne razgovore sa Turskom međunarodnom agencijom za saradnju i razvoj (TIKA) u vezi projekta zaštite spomenika iz osmanskog perioda i mislim da ćemo i za taj projekat dobiti sredstva.

Ovdje bih spomenuo i da je u prošloj godini Trebinje posjetilo osam ambasadora u BiH. Imamo izuzetno korektnu saradnju sa diplomatskim korom i nadam se da ćemo se u narednom periodu još više približiti ambasadama i predstavnicima privrednog života. Već smo ostvarili zapaženu saradnju sa privrednicima iz drugih zemalja, a ovih dana očekujemo posjetu delegacije italijanskih privrednika koji su zainteresovani za tekstilnu industriju i instalisanje kapaciteta za sklapanje i reparaciju elektro motora.

Također, podsjetio bih da je Trebinje proteklih osam godina trošilo na kulturu 600.000 KM. Mi smo sve manifestacije prošle godine organizovali mnogo kvalitetnije i bile su deset puta posjećenije, a potrošili smo nepunih 300.000 KM. Napominjem da nismo ni u čemu oskudijevali, već smo čak proširili lepezu kulturnih dešavanja.

Mislim da smo puno posla uradili u prvoj godini mandata. Nismo ostvarili sve planirano i ne mogu biti do kraja zadovoljan, ali sigurno smo napravili veliki pomak u odnosu na osam godina prethodne anemične vlasti Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

  • ONASA: Skupština grada Trebinja usvojila je nedavno prijedlog Odluke o kriterijima postupka za dodjelu kredita i uslovima za korištenje kredita iz sredstava ostvarenih po osnovu Zakona o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije. Šta, konkretno, podrazumijeva takva odluka i šta će Trebinje dobiti njenim provođenjem?

VUČUREVIĆ: Trebinje ima godišnju naknadu za korištenje prirodnih resursa i od Hidroelektrana na Trebišnjici dobijemo 0,05 feninga po jednom proizvedenom kilovat-satu, a u Federaciji BiH (FBiH) je to 0,1 feninga, znači dvostruko više. To su sredstva koja se kreću od 2,5 do tri miliona KM godišnje, u zavisnosti od proizvodnje električne energije, i precizirano je zakonom da se ta sredstva moraju koristiti za zapošljavanje, odnosno ulaganje u nove privredne kapacitete, te većim dijelom za infrastrukturu, prije svega za razvoj putne mreže, vodosnabdijevanja, kanalizacije… Mnogi se se žalili da to nije dovoljno, a bila je i loša kontrola sredstava. Zato smo odlučili da tome stanemo u kraj i prvenstveno smo promijenili visinu iznosa koji mogu dobiti poljoprivredni proizvođači sa 25.000 KM na 30.000, promijenili uslove za dobijanje kredita, ovlastili odbor koji će pratiti korištenje kreditnih sredstava i napravili skalu prema kojoj se za jedno radno mjesto može dobiti po 30.000 KM u slučaju zapošljavanja do pet radnika, a ako je u pitanju zapošljavanje od pet do deset radnika moguće je dobiti po 40.000 KM po radniku, te po 50.000 za zapošljavanje više od deset ranika. Ove godine smo za tu kreditnu liniju odredili milion KM i već postoji interes investitora za povlačenje sredstava i otvaranje najmanje 11 radnih mjesta. Kamatna stopa je jedan posto, grejs period godinu dana ili tri godine ako se radi o biljnim nasadima, a rok otplate je osam godina.

Slavko-Vucurevic

  • ONASA: Ko su nosioci privrednog razvoja u Trebinju, koje grane privrede imaju najveće potencijale za ulaganje i šta lokalna vlast čini kako bi privukla investitore? 

VUČUREVIĆ: Do 1991. godine nosioc privrednog razvoja bile su Hidroelektrane na Trebišnjici koje su gradile puteve, vodovode, sportske dvorane, škole, bolnice, vrtiće i sve ono što je trebalo jednom gradu kao što je Trebinje, koje je danas jedan od najuređenijih gradova u BiH sa infrastrukturnog, ali i sa aspekta zadovoljavanja kulturnih i sportskih potreba. Dolaskom SNSD-a na vlast to je prekinuto i taj novac koji je koristilo Trebinje i Hercegovina sada se slijeva negdje drugo, a mi smo ostali na repu ekonomskih i društvenih zbivanja u RS.

Ovdje bih, svakako, spomenuo Industriju alata Trebinje (IAT), koja je evropski brend. Tamo radi oko 700 radnika i sreća je što postoji velika potražnja na evropskom tržištu, ali i u SAD-u, za alate trebinjske industrije. Taj veliki kolektiv kupio je Swisslion-Takovo, koji je dvije trećine proizvodnih prostora pretvorio u konditorsku industriju. Međutim, problem predstavlja loš koncept privatizacije i odnos Vlade RS prema kupcu državnog kapitala koji je izigran na više načina. Obećan mu je kredit Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, koji nikada nije dobio, a obećano je i da će država otkupiti dugove prema vanbudžetskim fondovima, što također nije ispunjeno. Da nije naslijeđenih dubioza u tom kolektivu, u Upravi ističu da su potpuno ekonomski održivi, imaju tržište i radnici bi imali mnogo veće plate. Gradska administracija i Skupština u Trebinju čvrsto stoje iza toga da se ne smije uništiti taj metalni kompleks i brend, jer je Trebinje prepoznatljivo po Industriji alata. Vjerujem da ćemo uspjeti doći do kvalitetne sanacije IAT-a.

Segment poljoprivrede u Trebinju ima potencijala i dugoročno može imati šansu. Prema posljednjem popisu stanovništva, Trebinje ima 31.400 stanovnika, a blizu 95 posto živi u gradu. Pet posto stanovnika koji žive na selu su pretežno stari ljudi, a mladi neće da se vraćaju na selo iz razloga što nemaju adekvatne uslove za život. Kroz podsticaje to pokušavamo promijeniti. Naprimjer, ove godine će gradska administracija snositi troškove pumpnih sistema u Popovom Polju, vrijednih oko 20.000 KM. Oslobodićemo poljoprivredne proizvođače troškova plaćanja električne energije. Također, pokušaćemo nekome ponuditi da napravimo farmu kako bismo vidjeli da li se takvi potezi isplate i da li mogu pomoći da se mladi ljudi vrate na sela i ponovo razviju poljoprivredu.

Vocnjak_17_april-2013_114

Voćnjak u Popovom polju – foto:www.popovopolje.com

Istakao bih da je Popovo Polje dobilo dobrog titulara, a riječ je o Dušanu Vasiljeviću, svjetski renomiranom proizvođaču voća koji živi i radi u Južnoafričkoj Republici i ima svoje nasade u Argentini, Čileu, Južnoafričkoj Republici, Namibiji, Grčkoj, a sada je uzeo Popovo Polje, kao najveće kraško polje, gdje je primijenio najveće svjetske standarde i zasađuje lozu, trešnje i jabuke. Planira u narednih nekoliko godina uložiti sedam-osam miliona eura, zasaditi kompletno Popovo Polje, obezbijediti natapni sistem i kompletnu proizvodnju zaokružiti toplom preradom.

Lokalna vlast puno radi s ciljem privlačenja investitora u Trebinje, a u tome nam mnogo pomažu ljudi koji su iz Trebinja i koji trenutno žive u inostranstvu. Mnogo smo uložili u predstavljanje Trebinja i nadam se da će to uroditi plodom i da će rezultirati otvaranjem proizvodnih kapaciteta koji će zaposliti značajan broj ljudi.

  • ONASA: Koliko se u Trebinju izdvaja za podsticaj privredi i na koji način obezbjeđujete dodatna sredstva za podršku privrednom razvoju? 

VUČUREVIĆ: Ključna su kreditna sredstva koja sam već spomenuo. Također, budžetom predviđamo podsticajna sredstva, besplatnu dodjelu stoke i druge stvari kao što je snošenje troškova za elektručnu energiju, za štete prouzrokovane poljoprivredi… S druge strane, ljudima smo pružili šansu da svoje poljoprivredne proizvode mogu slobodno prodavati na pijaci ili na kućnom pragu, a s mljekarom u Bileći imamo dogovoren organizovan otkup mlijeka.

Trenutno iz revolvinga imamo oko 2,5 miliona KM sredstava na banci, a interes postoji za oko milion KM, koliko smo i predvidjeli u ovogodišnjem budžetu. Ako bude potrebe za više sredstava, napravićemo rebalans budžeta i uložiti dodatna sredstva. U toku su pregovori s fabrikom obuće Bema iz Banjaluke koja traži od nas podsticaj od milion KM za otvaranje 300 radnih mjesta, uz garanciju da će radnike zadržati deset godina.

  • ONASA: Koji su najčešći problemi sa kojima se suočavate? 

VUČUREVIĆ: Naša osnovna nevolja je što ne možemo da upravljamo hidroenergijom, osnovnim trebinjskim resursom, odnosno novcem od hidroenergije. Hidroelektrane na Trebišnjici su prošlu godinu završile sa prihodom od 65 miliona KM, od čega Trebinje dobije dva miliona, a ostalo ode na neke druge strane. U tom pravcu smo otvorili proces da ćemo se, vjerovatno tokom proljeća, na referendumu izjasniti o načinu upravljanja i raspodjele tih sredstava, jer mi ne sporimo ni Semberiji, ni Lijevče Polju, a ni Posavini da upravljaju svojim plodnim zemljištem, ne sporimo to ni onima koji imaju rudokope ili drvne sortimente, ali moramo se izboriti da imamo više koristi od onoga što nam je priroda dala. Moram napomenuti da je u Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi navedeno da se novac koji se dobije rabljenjem prirodnih resursa prvenstveno ulaže u lokalne zajednice i regije odakle se oni uzimaju, što kod nas nije slučaj.

leo

Ovdje bih spomenuo i jedan problem iz oblasti sporta. Naime, u Fudbalskom klubu Leotar su predstavnici ranije vlasti bili direktori. Poznato je da su sport dijelom finansirale Hidroelektrane na Trebišnjici, ali nama su pokušali “utrpati” taj klub sa dugovima od dva miliona KM. To je nešto što će taj fudbalski klub, kao najstarijeg drugoligaša, dovesti u nezgodnu situaciju.

Kada govorim o problemima u Trebinju, moram naglasiti da smo prekinuli određene kriminalne tokove u raspolaganju sredstvima budžeta, sportskih i privrednih kolektiva, te poduzeli potrebne korake da o tome obavijestimo Tužilaštvo. Nažalost, nakon skoro godinu dana to nije riješeno, iako smo sve dokumentovali. Znači, još nema pomaka u pokretanju istrage ili donošenju bilo kakvog rješenja, pa neka ono bude i oslobađajuće, jer bi i to bio dokaz građanima Trebinja da živimo u nepravnoj državi i da je kriminal apsolutno amnestiran.

  • ONASA: Da li ste zadovoljni stepenom zaposlenosti na području Trebinja i šta će lokalna vlast uraditi na poboljšanju stope zaposlenosti, posebno mladih i obrazovanih kadrova? 

VUČUREVIĆ: Veliki problem je činjenica da je SNSD za osam godina u Trebinju ugasio oko 5.000 proizvodnih radnih mjesta i to je nešto što danas predstavlja naš najveći problem. Mi ne možemo naći pravovremen odgovor za toliki broj nezaposlenih. Zapošljavanja nema bez otvaranja novih proizvodnih pogona. Moramo pokrenuti Novoteks, u kojem je radilo oko 1.500 žena, i zadržati IAT. Omogućili smo konditorskoj industriji dodatno širenje što će, prema najavama vlasnika, do avgusta ove godine omogućiti zapošljavanje 70 radnika. Također, pregovaramo za još neke programe u vezi instalisanja građevinskih i jedne elektro firme, a mogućnost većeg zapošljavanja vidimo i u turizmu.

Napomenuo bih da je Trebinje do 1991. godine imalo 12.000 zaposlenih u privredi, a danas je to svedeno na 4.700.

  • ONASA: Kakva je saradnja Trebinja sa drugim opštinama u istočnoj Hercegovini, realizujete li neke zajedničke projekte i koji su najznačajniji? 

VUČUREVIĆ: Imamo Savez opština i gradova istočne Hercegovine i to tijelo bi trebalo utvrditi prioritete svih opština kako bismo pokazali zajedničke, ali i pojedinačne interese u privrednom, kulturnom, sportskom i u svakom drugom smislu. Kao plod toga, prošle godine smo donijeli odluku da finansiramo strategiju razvoja istočnohercegovačkih opština, koja je u izradi. Strategiju rade profesori sa Ekonomskog fakulteta iz Banjaluke i saradnici iz Beograda koji su porijeklom Hercegovci. U tom dokumentu ćemo precizno definisati pojedinačne pravce razvoja svih opština i zajedničke strateške ciljeve. Snaga Saveza opština i gradova je što ćemo djelovati zajednički i tražiti nove modalitete regionalnog organizovanja, disperzije vlasti i odlučivanja o finansijskih efektima koji nama idu prilog, a da ne budu centralizovani kao što su sada. Idemo u stvaranje hercegovačkog fonda gdje bi se slijevao novac i iz kojeg bismo finansirali određene projekte za održivost privrede i privredni razvoj svih opština u istočnoj Hercegovini.

Istovremeno, sve skupštine opština sa tog područja uputile se zahtjeve prema Vladi RS da se povećaju izdvajanja po osnovu rudarske rente za Rudnik i Termoelektranu Gacko i naknade za korištenje hidroenergetskog sistema rijeke Trebišnjice. Od Vlade smo dobili negativan odgovor, a kao obrazloženje su naveli da to poskupljuje električnu energiju, što nije tačno, jer bi došlo samo do preraspodjele unutar cijene električne energije.

  • ONASA: Koji su ključni planovi u narednom periodu? 

VUČUREVIĆ: Osnovno je insistiranje na potpunom definisanju Industrije alata i pokretanju Novoteksa, kao i definisanje statusa preduzeća Agrokop, koje je u stečaju. Također, cilj nam je podržati poljoprivredne proizvođače u Popovom Polju i naći strateške partnere koji bi otvarali nova radna mjesta u Trebinju. Ključno je i djelovanje u smislu turističke ponude i predstavljanja Trebinja kao turističke destinacije. Naš je plan da posredstvom IPA fondova dođemo do sredstava za realizaciju određenih projekata i da se predstavimo kao otvoren grad. Da bismo to realizovali, moramo pojačati međusobnu komunikaciju sa bližom, ali i širom okolinom, te napraviti ambijent da Trebinje bude privlačno u svakom smislu. U geografskom smislu i po prirodnim uslovima Trebinje može biti interesantno kako za domaće, tako i za strane investitore. (kraj)

Ostavite komentar

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: