Proizvoditi u Hercegovini, a čuvati je za naše unuke

AUTOR: Z.S.

Ta firma je ljepota živa – svakog trećeg meni je plaća. Ta mljekara je najbolja firma u čitavoj Hercegovini. Nema ni direktora, ni političara, nego samo čovjek koji hoće da radi. Ja u životu nisam vidio tačnijeg čovjeka od njega.

Takve riječi o svom poslodavcu izrekao je Dževad Memić, povratnik u opštinu Gacko i jedan od 800 kooperanata koji svakodnevno isporučuju mlijeko za kompaniju Mljekara Pađeni iz Bileće. Sa svojom suprugom Zinetom i dvadesetsedomogodišnjim sinom Emirom, Dževad se na svoje imanje u selu Pahori vratio iz izbjeglištva u Mostaru. Zahvaljujući poslovnoj saradnji sa mljekarom, kaže da on i njegova porodica sebi mogu priuštiti dostojanstven život. Danas imaju dvadesetak krava, ljepotica, kako ih naziva, koje pasu na otvorenom što mlijeku daje poseban kvalitet.

Vidim ja, ne ide… gradovi puni naroda, sve sirotinja. Zovnuo sam i pitao Vukoju, a on kaže – ‘dođi, meni je svejedno, bio Bošnjak ili Srbin’. Ko god od povratnika da se njemu obratio, nije odbijen. Teško bi se ovdje živjelo da njega nema, a zahvaljujući njemu, Bogami, taj povratak i postoji“, priča nam Dževad.

Vlasnik Mljekare Pađeni o kojem je riječ je Nenad Vukoje, stanovnik Bileće, koji je i sam sa svojom suprugom 1999. odlučio da krene ‘od nule’ i pokrene posao proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Od skromnih 130 litara na dan, Mljekara Pađeni danas se može pohvaliti sa dnevnim kapacitetom od 25.000 prerađenih litara, te asortimanom proizvoda koje plasiraju na tržišta BiH i Crne Gore.

Ali, ono što ovoj obiteljskoj kompaniji daje dodatnu vrijednost je izuzetan odnos prema zaposlenicima i kooperantima, po čemu je gospodin Vukoje posebno cijenjen. Kako sam govori, ovaj segment društveno odgovornog poslovanja je nešto što se u njihovom poslovnom opredjeljenju samo po sebi podrazumijeva. Dokazalo se to i prilikom izgradnje vodovoda za 14 sela Bilećkog kraja:

„Kada smo za potrebe naše mljekare morali uvesti vodu, odlučili smo da vodovod proširimo i na sela odakle su nam kooperanti“, kaže ovaj poduzetnik. „Slično je bilo i sa strujom i asfaltom, bilo je normalno da pomognemo da se asfaltiraju putevi kojima dovozimo mlijeko“.

Ovakvim djelovanjem, Mljekara Pađeni dokazuje u praksi riječi Davida Bartha, direktora Agencije USAID u BiH – a, koji povodom kampanje  “Odgovorno djelovanje – dobro poslovanje” naglašava da se društveno odgovorno poslovanje isplati kako zajednici, tako i kompanijama.

U svom nastojanju da se ublaže izazovi s kojima se susreće Bosna i Hercegovina, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) tokom mjeseca januara ističe važnost i potencijalne dobrobiti društveno odgovornog poslovanja. Pod sloganom “Odgovorno djelovanje – dobro poslovanje”, USAID predstavlja neke od primjera dobre prakse u našoj zemlji. Društveno odgovorno poslovanje je koncept prema kojem preduzeće na dobrovoljnom principu integrira brigu o društvenim pitanjima i zaštiti okoline u svoje poslovne aktivnosti i odnose sa svim interesnim skupinama: potrošačima, zaposlenicima, dioničarima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću. Vrste i oblici društveno-odgovornog ponašanja obuhvataju korporativnu filantropiju, ekološko poslovanje, sigurnost i kvalitet proizvoda i usluga, te odnos prema zaposlenicima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Područje Hercegovine mnogi zovu „Balkanskom Provansom“, s obzirom na predivnu prirodu,  mediteransku klimu i povoljne uvjete za proizvodnju zdrave hrane i vina. No, da li će i naši unuci imati privilegiju uživati u dobrotama koje nastaju ispod hercegovačkog sunca, u velikoj mjeri zavisi od ekološke odgovornosti kompanija koje posluju na ovom geografskom području.

Jedan od primjera na koji način uspostaviti ravnotežu između korišćenja prirodnih resursa u proizvodnji i vraćanja prirodi onoga što joj je oduzeto, dolazi iz mostarske kompanije Aluminij d.d.  Za svoj primarni segment proizvodnje ova tvornica troši značajnu količinu vode koju crpi iz podzemnih tokova, ali analize su pokazale da otpadne vode koje vraćaju u vodotok Neretve svojom čistoćom prevazilaze stepen čistoću hercegovačke ljepotice koja se bilježi na području Mostara. Rezultat je to ugradnje filtera koji uveliko nadmašuju standarde propisane u Federaciji BiH.

Po riječima Darka Juke, zaduženog za odnose s javnošću Aluminija, kompanija je zadala sebi najstrožije interne standarde, a voda koja se ispušta u Neretvu pod stalnim je nadzorom. Istovremeno se radi na očuvanju zraka, pa se štetni plinovi koji nastaju u procesu elektrolize recikliraju, prilikom čega se izdvaja fluor i ponovo vraća vraća u proces. Krajem 2003. godine, uspostavili su djelotvoran  ‘Sustav upravljanja zaštitom okoliša’, u skladu sa zahtjevima međunarodne odredbe ISO 14001, koji su do sada nekoliko puta uspješno recertificirali. Time su se obavezali na stalan rad na zaštiti okoline, za što su već uložili na desetke miliona eura, kažu u ovoj kompaniji.

Mnogi s nevjericom odmahuju glavom kada čuju da se u krugu tvornice uzgajaju masline, jabuke,  proizvodi vino i njeguju nasade u staklenicima, ali ova je kompanija sasvim ozbiljno ušla na tržište kao proizvođač prehrambenih prioizvoda.  Oko 400.000 m2 u Aluminiju zauzimaju zelene površine, dok se u vrtovima uzgaja više od 180 biljnih vrsta. Na poslovima proizvodnje zdrave hrane u plastenicima, rasadnicima, voćnjacima i vinogradima rade djelatnici s profesionalnim oboljenjima i smanjenom djelatnom sposobnošću, u sklopu projektahumanizacije rada, za kojeg naš sugovornik Darko Juka kaže da ga Aluminij sprovodi po uzoru na zapadnoevropske zemlje, u čemu su pioniri na prostoru jugoistočne Evrope.

violeta-tvornica1

Širom države Bosne i Hercegovine jedna od najprisutnijih kompanija u životu prosječnog građanina je kompanija Violeta iz Gruda, koja je vodeći proizvođač široke palete proizvoda od celuloze. Poznata je po svojim filantropskim akcijama i donacijama kulturnim i humanitarnim institucijama, te sportskim klubovima. Navedimo samo primjer da Violeta, na dobrovoljnoj bazi, higijenskim proizvodima snabdijeva sve ‘sigurne kuće’ za žrtve porodičnog nasilja u BiH.

Iako u svom poslovanju koristi celulozu, sirovinu koja se dobija iz prirodnih resursa, Violeta svoj dug vraća prirodi. Ekološka načela dio su strategije društvene odgovornosti koja je integrirana u poslovanje kompanije, gdje će vam reći da se celuloza koju oni koriste dobija u strogo kontrolisanim okolnostima u kojima je žetva uslovljena količinom sjetve, kako to nalažu EU standardi.

Međutim, poduhvat koji je Violeta nedavno privela kraju stavlja je u sami vrh ekološki osviještenih firmi. Naime, njihov novi proizvodni pogon u Grudama, veličine 10.000 m2, u potpunosti je energetski samoodrživ.

„Riječ je o novom postrojenju koje će proizvoditi sa nula otpada. Koristit će sopstveni izvor vode, uz sistem za pročišćenje otpadnih voda koji će je nezagađenu vraćati u kružni tok. Pogon će imati vlastiti izvor električne energije snage 1 megavat koju će proizvoditi solarni paneli postavljeni na krovu, pa će tako predstavljati prvi tzv. ‘Stand alone ‘ proizvodni pogon u državi“, otkriva Edo Numić, direktor marketinga Violete.

Ipak, puštanje u rad ovog objekta još će određeno vrijeme biti  ‘na čekanju’, s obzirom na to da Vlada F BiH još uvijek nije definisala i precizirala status dobavljača obnovljivih izvora energije.

Nadajmo se da će i vlasti uskoro obaviti svoj zadatak u domenu promocije društveno odgovornog poslovanja, što će i drugim kompanijama dati motiv da slijede primjere poput ove tri hercegovačke firme.

Priča je objavljena u sklopu kampanje USAID-a “Odgovorno djelovanje – dobro poslovanje“

 

 

Ostavite komentar

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: