Posao budućnosti: Hercegovačko bilje rudnik zlata

Sa cijenom od 1.300 do 1.500 evra za kilogram, ulje od smilja skuplje je – i od srebra. „Potrebno je više od tone biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja. Stoga je njegova cijena visoka, baš kao što i priliči jednoj biljci besmrtnosti“, pojašnjava Rade Anđelić, direktor destilerije „Anđelić“. Okolina Trebinja je i u svijetu odavno prepoznata kao zlatni rudnik ljekovitog bilja, a razvoj plantažnog uzgoja sa finalnom preradom – donosio bi veći, brži i lakši profit od bilo koje druge poljoprivredne proizvodnje, smatra Anđelić, za koga ljekobilje nije samo proizvodna već i turistička šansa Trebinja. „Uz to, promovisati i ‘Put mirisa’, na način da turisti provedu nekoliko dana sa beračima u okolini Trebinja, biljke donesu u destileriju, da gledaju kako dobijamo ulje, i naravno, da to sve i plate“.

Rade-Anđelić-pored-mašine-Rebler1

Izvor: Radio Trebinje

Destilerija „Anđelić“ iz Petrovog Polja uspješno izvozi ljekovito bilje, čajeve, začine i eterična ulja u SAD, Francusku, Švajcarsku, Njemačku… Ekologija im je imperativ – „Nema tajni, temelj uspjeha je puno rada i kvalitetan proizvod“, poručuje direktor Radovan Anđelić. Prošle godine su preradili 200 tona bilja. Firma ima četiri zaposlena, te na desetine kooperanata.
Nagrada je priznanje Privredne komore Republike Srpske – najuspješnije mikropreduzeće u 2013. godini. „U prošloj godini povećali smo ukupan prihod i izvoz za 50 procenata i značajno smo investirali u proizvodnju. Sve što proizvedemo i izvezemo“, kaže Anđelić.
Prilikom nedavne posjete Trebinju, Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen i ambasadori pet evropskih zemalja posjetili su destileriju „Anđelić“. Uvjerili su se da jedna firma, bez pomoći države, može da ispunjava kriterijume EU i izvozi zdrav proizvod na veoma zahtjevna tržišta.
Međunarodno tržište ima velike zahtjeve za značajnim količinama raznog ljekovitog i aromatičnog bilja. Uprkos činjenici da je većina ljekovitog i aromatičnog bilja koja se sakuplja na ovim prostorima namijenjena za izvoz, vrlo često domaća proizvodnja ne može zadovoljiti zahtjeve stranog tržišta u pogledu količine i kvaliteta.
„Domaće tržište ljekovitog i aromatičnog bilja još uvijek je u razvoju. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće tržište još uvijek nije dovoljno snažno. Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja i na domaćem tržištu, imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana, kako u inostranstvu tako i u zemlji“,ističe Anđelić.
Iako otkupljuje ljekovito bilje od 1996. godine, od kada je stvorio cijelu paletu proizvoda koji se prodaju po svijetu, Anđelić kaže da je potrebno da sa brendiraju proizvodi od hercegovačkog bilja i da u svijet idu finalni proizvodi. „Krenuli smo od proizvodnje dvije vrste eteričnih ulja, a sad ih imamo dvanaest, prerađujemo i začinsko bilje – pelin, smilje, kleku, vrijesak, lovor…., sve za izvoz“.
„Teško se bilo probiti na zapadno tržište, kada su u pitanju proizvodi iz BiH“, pojašnjava on. „Nije bilo dovoljno da kažemo da je proizvod prirodan, trebalo je to i dokumentovati. Na Zapadu ne vjeruju na lijepu riječ da je nešto ljekovito, već to mora biti uredno dokumentovano, da ne pominjem redovne kontrole i sertifikate, pa tako jedan važi za EU, drugi za SAD, a treći za Švajcarsku, koja je za nas zanimljivo tržište i ima posebne propise. Na našu sreću, do sada nismo imali reklamacija. Djeluje teško, ali nije nedostižno“.

Destilerija „Anđelić“ je i redovni učesnik sajma „Biofach“ u Nirnbergu – vodećeg međunarodnog sajma organskih proizvoda, koji se održava svake godine u februaru, pod pokroviteljstvom Međunarodnog pokreta za organsku poljoprivredu.
Od šest kompanija iz BiH koje su prošle godine izlagale na sajmu – tri su bile iz Trebinja.
Okolina Trebinja je još šezdesetih godina označena kao zlatni rudnik ljekovitog bilja. Zanimljiv je podatak da je nekadašnje trebinjsko „Ljekobilje“ tih godina radilo po američkom standardu za kadulju i izvozilo hiljadu tona za SAD.

plantazni-uzgoj
I sada pelin iz okoline Trebinja ide na američko tržište, ali su količine neuporedivo manje.
„Izgubili smo korak sa Albanijom, koja preko Atlantika izvozi 2 do 3 hiljade tona pelina godišnje“, ističe Anđelić.
Dalji pravci razvoja ovog uspješnog preduzeća je proizvodnja i pakovanje organskih čajeva. Preduslovi su već stvoreni. Uskoro stiže i oprema za pakovanje. To će biti novi proizvodi koji će biti dostupni i na domaćem tržištu. Očekuju da ćemo uposliti još radnika.
„Sve vrste voćnih čajeva sadrže 30-70 % jabuke, koja je baza voćnog čaja. Riječ je o voću koje se u svijetu značajno tretira herbicidima i pesticidima. Organska proizvodnja podrazumijeva da to bude divlja jabuka. Naša prednost je to što ona uspijeva oko Foče, Kalinovika… pa sve do Bugojna i Šipova“, kaže Anđelić.
„U svjetskim aromaterapijskim razmjerima naše smilje je najcjenjenije. Najviše se izvozi u SAD, Njemačku, Švajcarsku…, a sporadično dobacimo i do Australije, a uskoro i do Japana. Japanci traže eterično ulje od smilja za aroma terapiju“.
Ali, proizvodnja eteričnog ulja od smilja je zahtjevan posao. Cijena kilograma ovog ulja na svjetskom tržištu je od 1.300 do 1.500 evra. Ovo je ulje skuplje i od srebra.
„Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja, pa je potrebno više od tone biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja. Mora se destilirati posve svježa, a ne sušena biljka. Na tako malom sadržaju ulja u biljci morate imati dobru tehnologiju i morate biti sve vrijeme prisutni dok se proces od branja smilja do proizvodnje ulja u potpunosti ne zaokruži. Stoga je njegova cijena visoka, baš kao što i priliči jednoj biljci besmrtnosti“, pojašnjava Rade Anđelić.
Pored Japanaca, kupuje ga i Pacifički institut za aromaterapiju iz Los Anđelesa. Oni isključivo hoće ulje od smilja iz Trebinja i u nekoliko navrata već su posjetili naš grad, zbog specifičnog svojstva trebinjskog ulja.
Radovan Anđelić iz Trebinja, vlasnik Destilerije eteričnih ulja i tečnih ekstrata, već nekoliko godina ne odustaje od projekta razvoja turizma i pokretanja projekta “Put mirisa”, koji će biti pandan “Vinskoj cesti”, koja promoviše hercegovačko vino.

bilje
„Trebinje treba brendirati i kao grad u kojem se prerađuju i dorađuju ljekovite biljke, a uz to promovisati i ‘Put mirisa’, na način da turisti provedu nekoliko dana s beračima, biljke donesu u destileriju, da gledaju kako dobijamo ulje, i naravno, da to sve i plate. Kada se sabere izvoz koji naprave proizvođači ljekovitog bilja, koji su svi u legalnim tokovima, mi puno ne zaostajemo za proizvođačima vina“, kaže Anđelić.
Logična orijentacija daljeg razvoja firme, kaže Anđelić, kretaće se u pravcu plantažnog uzgoja ljekovitih biljaka, za šta će morati dobiti zemlju na koncesiju.
Ističe da bi osnovni cilj plantažnog uzgoja bilja bilo sprečavanje neplanskog branja bilja, koji ugrožava opstanak pojedinih biljnih vrsta.
„Usmjerenim gajenjem ljekovitog i aromatičnog bilja smanjila bi se nekontrolisana berba samoniklog bilja i time spriječilo njegovo izumiranje. A što je najvažnije – proizvodnja ljekovitog bilja donosi veći, brži i lakši profit od drugih poljoprivrednih proizvodnji. Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja po principima organske proizvodnje ima svoju budućnost, posebno u ovim područjima, koja su ekološki potpuno prihvatljiva. U odnosu na sakupljanje biljaka iz prirode, plantažno gajenje ljekovitih biljaka ima više prednosti – gajenjem se dobija sirovina standardnog kvaliteta, posebno kada su potrebne veće, ujednačene količine za potrebe farmaceutske i njoj srodnih industrija“.
A i država bi trebala da povede malo više računa o očuvanju ovog resursa. „Država, kada izdaje dozvole za sakupljanje ljekovitog bilja, mora voditi računa koji stepen prerade imaju kompanije koje se bave ovim poslom. Ljekovito bilje se tretira kao sekundarni šumski proizvod, tako da uz sve napore lokalnog gazdinstva, čuvanja od požara, krađe drva, bilje ostane nekako po strani“.

„Trenutno se sve u Trebinju vrti oko zemlje bivšeg Agrokopa, ali se nadam da će cijela priča oko dodjele koncesija ići preko lokalne zajednice. Nadam se da će vlasnici kombinata koji nisu vlasnici zemlje, imati razumijevanja prema uzgoju bilja, a lokalna vlast prepoznati značaj i imati presudnu ulogu kod dodjele zemlje.Trebalo bi nam najmanje 50 hektara zemlje za uzgajivače ljekovitog bilja. Imamo obećanje lokalne vlasti da će i proizvođači ljekovitog bilja dobiti šansu“.
Anđelić je primjer da je moguće i ovako lošem privrednom ambijentu pozitivno poslovati. U sektoru poljoprivrede u Trebinju, bruto proizvodnja sada u odnosu na 1990. godinu je višestruko porasla.
„Ovo je jedna od rijetkih oblasti gdje je proizvodnja značajno povećana. Moramo se okrenuti finalnoj prodaji, brendiranju Trebinja kao grada vina, meda i ljekovitog bilja“, završava Anđelić.
M.I.

  1. Smilje Reply

    Za uzgoj smilja je najvažnije nabaviti kvalitetne sadnice i dobro pripremiti zemlju.
    Vi pripremite zemlju a sadnice pronađite kod nas
    Prodaja sadnica smilja.
    063/348-837
    ECOsmilje.prodaja@gmail.com

Ostavite komentar

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: