Jadransko-jonska autocesta – teorija, praksa i sapunica

Ako neko ima namjeru da u saobraćajnu i prostornu infrastrukturu unese tako radikalne promjene, nije li dužan da malo intenzivnije komunicira s građanima i da, ako već ne zna tačne koordinate buduće trase, službeno saopšti one najizglednije, kako bi lјudi znali šta ih čeka i koje poteze da vuku. Naravno, mislim na prodaju nekretnina. Odnosno na više nego očekivanu mogućnost da će, uvijek dobro i na vrijeme informisani tajkuni prvi reagovati i pokupovati zemlјu dok je još bagatelna?!

autoput_izgradjenIzvor: Glas Trebinje
Tekst: N.Marić

 

Nastavljaju se „igre“ oko trase Jadransko-jonske autoceste, koja bi trebala da poveže Italiju, Sloveniju,Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.

Dugo se licitiralo kojim pravcem će JJAC krenuti jugoistočno od Ploča. Nakon tih „licitacija“ utvrdilo se (?!) da će u Crnu Goru ući u zoni Vilusa, iz čega se nekako iskalkulisalo kojom će putanjom proći do crnogorske granice, zatim je sve utihnulo, jer su iz Zagreba stigle vijesti da je cijela priča „o dugu štapu“, da para za nastavak ceste nema?!
U Trebinju sve te debate prate se s naročitom pažnjom jer svi oni koji imaju nekretnine na (deklarisanoj) maršruti jadranske ceste, a njih je sigurno više hilјada, u dilemi su šta da rade? Tu dilemu prati i činjenica da se licitirana zona iselјava i da je već danas pravac koji se pominje (Popovo-Trebinjska Šuma) gotovo bez stanovnika?!
NEDAVNO, ministar saobraćaja i komunikacija BiH Damir Hadžić obavijestio je javnost da zaista postoji saglasnost da dio Jadransko-jonske auto-ceste od Ploča prema jugu najvećim dijelom prođe kroz BiH. Ta saglasnost,moglo se shvatiti, produkt je nekih novih dogovora?! Hadžić to nije rekao, ali nije mogao a da ne spomene neformalni sastanak premijera četiri države koji je održan u Cavtatu.
– Dobili smo usmenu ponudu – rekao je Hadžić – a predsjednik Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda me izvijestio u vezi s tim da će trasa Jadransko-jonske auto- ceste ići preko BiH. Dakle, trasa bi išla regijom istočne Hercegovine, od Crne Gore prema Trebinju, čvorište bi se nalazilo u Počitelјu i nakon Počitelјa se vraća ponovo kroz ovaj dio jugozapadne Hercegovine, preko Počitelјa, Ljubuškog, Čitluka i naravno do Bijače…
MEDIJI su tražili dodatne informacije, međutim, iz Bevandine kancelarije saopšteno je da ipak „o trasi ništa nije dogovoreno“. U međuvremenu, Hadžić je dao intervju u kome je podvukao da smo „konačno u poziciji da kažemo kako je BiH dobila jedan veliki infrastrukturni projekt“, naglasivši da smo „bez obzira na sve špekulacije koje su se pojavile, spremni u ovaj projekt ući odmah…“.
U istom tekstu ministar je saopštio kako očekuje da će „gradnja Jadransko-jonske autoceste dobrim dijelom biti oslonjena na financijsku potporu iz fondova Evropske unije“.
Komentarišući različita gledišta u Hrvatskoj o trasi buduće autoceste, Hadžić je zaklјučio kako to ipak nije bitno jer o svemu postoji saglasnost onih koji su odgovorni za izvedbu tog projekta.

crna-gora

Crnogorci već imaju svoju trasu

DO SADA, na trasu se uglavnom gledalo kao na „hrvatsku stvar“, međutim, Hadžić je uputio na još jednu malo pominjanu bh. perspektivu…
– Logično je da u Hrvatskoj ima oporbe i protivnika koji će se suprotstaviti realizaciji ovoga projekta. Važno je da najodgovorniji lјudi imaju jedinstven stav. Ali, nećemo se mi zamarati Hrvatskom previše. Ovo je povezivanje Albanije, BiH i Crne Gore. Ovaj projekt je prije svega vitalno važan za te tri zemlјe. U ovom trenutku nema nikoga ko bi mogao ozbilјno ugrožavati realizaciju tako važnog projekta.
Bilo sve baš ovako, i kad novac ne bi bio problem, mora se računati sa činjenicom da BiH nema planske dokumentacije i da ne može krenuti u posao dok se Hrvatska i formalno ne izjasni.
IAKO projekat još nije na papiru, nešto se ipak dešava. Naime, najavlјeno je kako bi uskoro trebala biti puštena u saobraćaj dionica Bijača – Međugorje (10 km) a dalјe slijedi izgradnja puta prema Počitelјu, odakle će, ako uslijede dogovori a pristignu i pare, trasa krenuti prema Popovu. Sve u svemu, uz vezu sa koridorom 5C, Jadransko-jonska autocesta kroz Hercegovinu bila bi duga oko 100 km. O novoj trasi ne govori se samo u sarajevskim izvorima. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić oko buduće trase nema dilema…
– Promatrajući zemlјopisno okruženje Dubrovnika i mjere zaštite okoliša, gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij iz ta dva vrlo jasna razloga.
Nakon ove izjave nije dugo trebalo da se čeka na reakcije. Čelnici HSLS-a, na primjer, saopštili su da je to u suprotnosti s nacionalnim interesima Hrvatske i da je u pitanju povijesna neodgovornost Vlade i Hajdaša Dončića, „ministra opasnih namjera“.
Gledišta HSLS podupro je i saobraćajni stručnjak Želјko Marušić, koji se usprotivio odustajanju od autoceste kroz Dubrovnik, a varijantu sa alternativnom brzom cestom ocijenio je kao znatno nepovolјniju. Marušić je zaklјučio da Vlada Hrvatske takvom politikom radi „protiv nacionalnih, a pogoduje interesima velikih sila i susjednih zemalјa“.
NARAVNO, svi stručnjaci ne dijele Marušićevo mišlјenje. Ivan Dadić, na primjer, kaže da Hrvatska neće ništa izgubiti ako se dio Jadransko-jonske autoceste izgradi preko Popovog polјa u BiH, a ne kroz Dubrovačko-neretvansku županiju.
– To je, dugoročno gledano, dobro rješenje. Ako se Dubrovnik i šire dubrovačko područje dobro povežu sa tri priklјučka na autocestu, to će biti dobro rješenje i za Dubrovnik i za BiH.
Dubrovnik neće time ništa izgubiti, a cesta će biti puno jeftinija jer ide bolјim područjem. Dadić je upozorio da bi Hrvatska pretrpjela veliku štetu ako bi se auto-cesta gradila uz obalu, jer bi izgubila najkvalitetniji prostor na tom uskom teritoriju. Svoju ocjenu isti autor je potkrijepio činjenicom da su mnogi u Hrvastkoj „bili zaneseni i dijelom zaluđeni autocestama pa smo radili stvari na brzinu i napravili puno grešaka, a sada ne znamo što s njima“, jer „od cestarine dobijemo malo novca, prometa nema, sistem naplate je neadekvatan, a autoceste nisu u dovolјnoj mjeri u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva“.

jjac

Varijante kojima se zabavlјa javnost – jedna trasa desno a druga lijevo od Trebinja?!

jjac2

 

U HERCEGOVINI niko ne pominje ni javne debate ni konsenzuse. Još uvijek se čeka da sve strane bace i poslјednju kartu na sto. A, naravno, kad se to desi biće kasno za reagovanja, javna saopštenja, itd.
Do tada, i to ne bi trebalo zaboraviti, dobar dio Šume i Popova ostaće razvojno suspendovan, mada, potencijalno, više od polovine površine Grada Trebinja može da uđe u Jadransko-jonsku „igru“. Po nekim mapama, crtanim amaterski i sasvim proizvolјno, put prolazi kroz Popovo, po drugima trasa se planira preko Trebinjskih brda, po jednima put će Trebinje zaobići sa istočne,po drugima sa zapadne strane?!
Pometnja je potpuna. Sve je pod upitnikom, tako da se „autocestom“ može obrazložiti koješta. Recimo i to što je put Trebinje-Ljubinje-Stolac u onako očajnom stanju („što bacati pare kad će već tom trasom proći autoput?“) ili to što se uz put Trebinje-Dubrovnik ne gradi ama baš ništa („zašto bi se gradilo kad ćemo uskoro imati nove spojnice sa autoputem bio on u Hrvatskoj ili u BiH?“).
DALjE, baš je mučno pitanje šta da radi i kako da se orijentiše ono malo stanovnika što je ostalo u Šumi i Popovu? Da li da ulažu u polјoprivredu, da uzmu kredit za mini-farmu koza, da se vrate proizvodnji duvana ili drvenog uglјa? Šta im uopšte nadležni mogu obećati a šta savjetovati? Da li iko zna šta će se dešavati u nekoliko narednih godina?
Konačno, kakvu snagu imaju planska dokumenta FBiH i Republike Srpske i ko je sve, osim građana, dužan da ih poštuje? Ako neko ima namjeru da u saobraćajnu i prostornu infrastrukturu unese tako radikalne promjene, nije li dužan da malo intenzivnije komunicira s građanima i da, ako već ne zna tačne koordinate buduće trase, službeno saopšti one najizglednije, kako bi lјudi znali šta ih čeka i koje poteze da vuku.
Naravno, mislim na prodaju nekretnina. Odnosno na više nego očekivanu mogućnost da će, uvijek dobro i na vrijeme informisani tajkuni prvi reagovati i pokupovati zemlјu dok je još bagatelna?!
Sve u svemu, zonu koja je potpuno degradirana ratom, sada „sluđuju“ političari i državnici raznih kalibara, koji znaju da bi Jadransko-jonsku autocestu trebalo graditi, ali nikako da se dosjete kako? Zato, i dalјe, sve je „na čekanju“. Opštu apatiju remeti samo predizborna galama.
ONO ŠTO, u međuvremenu, dopire do građana i dalјe je ono nasmrt-monotono ponavlјanje, koje i Popovce i Šumlјake, istovremeno, zavisno od prilike, čini rezigniranim ili ravnodušnim. Da li je i u ovom slučaju tzv. „građansku ravnodušnost“ neko isprojektovao ili nas se baš nimalo ne tiče ono što će se dešavati sutra? Na ovo pitanje, naravno, u Cavtatu odgovor nisu tražili predsjednici vlada Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije. Koliko Hercegovci u te osobe imaju povjerenja, govori i činjenica da u Popovu ni za jednu paru nije skočila cijena nekretnina, iako je najavlјeno da bi autoput trebao proći baš ovom trasom?!
Da su se u Cavtatu pojavile neke jače evropske „face“ i potpisale ono o čemu su se komšije, nakon dugog blefiranja, kako-tako usaglasile, drugu bi mi pjesmu ovdje pjevali…

Close
Molimo Vas da podržite naš sajt
Ако Вам се свиђа сајт молимо Вас да кликнете на неку од следећих опција и да помогнете сајту да постане бољи.
error: